Vek
Jedinica za brojanje vremena van SI · veličina: vreme
Godine 1859. Irben le Verije je dovršio račun kretanja Merkura i našao neslaganje. Perihel je odmicao brže nego što je privlačenje poznatih planeta dopuštalo — po njegovim brojevima oko 38 lučnih sekundi po veku. Broj je bio mali, račun čvrst, a jaz se nije zatvarao.
Le Verije je zaključio da se između Sunca i Merkura krije planeta i nazvao je Vulkan. Tražili su je za vreme pomračenja, amateri su je „videli“, izračunata joj je putanja. Vulkan ne postoji. Nije nedostajala planeta: nedostajale su prave jednačine.
01 · Definicija
Vek je sto godina. To je čitava definicija: u njemu nema ni kretanja planete, ni treperenja atoma, ni ikakvog etalona. To je brojačka jedinica — deset puta deset, ništa više.
Astronomima je vek ipak radna jedinica s tačnom dužinom. Julijanski vek ima 36 525 dana, to jest sto julijanskih godina od po 365,25 dana, odnosno 3 155 760 000 sekundi. Ovde se ništa ne meri: broj je propisan, i upravo ga to čini upotrebljivim.
To nije slučajna pogodnost. Spori efekti u mehanici tako se i zovu — vekovni. Precesija, pomeranje perihela, kočenje Zemljine rotacije: svi se daju po veku, jer su za godinu premali da bi se videli, a za milenijum formula prestaje da bude linearna.
Tabla desno računa četiri takva hoda. Klizač zadaje koliko je vekova prošlo i pokazuje kada nagomilano postaje vidljivo.
Četiri spora hoda. Plava kriva pokazuje koliko se nagomila tokom izabranog broja vekova; crvena linija je prag posle kojeg se pojava vidi u posmatranjima. Neke ga pređu za jedan vek, drugima treba dvadeset.
Merkur se ne vraća u istu tačku: elipsa se polako okreće oko Sunca i perihel odmiče napred. Najveći deo toga potiče od privlačenja ostalih planeta. Ono što ostane kad se sve uračuna jeste 43 lučne sekunde po veku — i pola veka to niko nije umeo da objasni.
02 · Pretvaranje
Unesite vrednost — list će je pretvoriti
Za osnovu je uzet julijanski vek: tačno 36 525 dana. To je jedina dužina veka bez nesigurnosti, jer je propisana, a ne izmerena.
Treća porodica u tabeli su vekovne brzine. Unesite broj vekova i tabela će pokazati koliko svaki spori proces nagomila za to vreme.
Dvadeseti vek su godine 1901–2000, a ne 1900–1999. Brojanje godina počelo je od jedan; nulte godine nije bilo, pa je prvi vek išao od 1. do 100, i otada svaki vek završava okruglim brojem umesto da njime počinje.
| Napomena | |||
|---|---|---|---|
| {u} | {name} | {value} | {note} |
03 · Redovi veličina
od jednog veka do starosti svemira04 · Merni instrumenti
Instrumenta nema — ima arhiva
Vavilonski pisari beležili su pomračenja s datumom i časom. To što znamo koliko Zemlja zaostaje za ravnomernim vremenom, upravo je zato što ti zapisi postoje: pomračenje izračunato za ravnomerno okretanje Zemlje padne na pogrešno mesto, a iz pomeraja izlazi ΔT.
Opservatorija decenijama meri položaje zvezda i štampa katalog. Vek kasnije se upoređuju s novim, i iz razlike izlaze sopstvena kretanja i precesija. Nijedan posmatrač ne vidi celo merenje.
Laserski impuls stigne do reflektora ostavljenih na Mesecu i vrati se posle nekoliko sekundi. Od 1969. iz toga znamo da se Mesec udaljava 3,8 santimetra godišnje — 3,80 metra po veku — i da se Zemljina rotacija srazmerno usporava.
Četiri stotine satova u raznim zemljama sabiraju se u jednu skalu, TAI. Ona ide ravnomerno, Zemlja ne: razlika se gomila, i odatle znamo da se dan produžava za oko 1,8 milisekundi po veku.
05 · Pravila pisanja
Rimskim ciframa i bez nulte godine
Vek nema zvaničnu oznaku: u SI ga uopšte nema, a astronomi pišu cy ili century, ponekad samo c. Ovo poslednje se sudara sa c za brzinu svetlosti, pa se u formulama radije piše cela reč. Prefiksi SI idu uz godinu — ka, Ma, Ga — nikada uz vek.
Posebna zamka su godine pre naše ere. Istoričari nemaju nultu godinu: posle 1. p. n. e. dolazi neposredno 1. n. e. Astronomi je imaju — za njih je godina 0 ista što i 1. p. n. e., a 2. p. n. e. jeste −1 — inače aritmetika razmaka ne izlazi. Isti datum se tako piše na dva načina, a razlikuju se za jedan.
06 · Susedne jedinice
Sve oko veka počiva na desetici: godina, vek, milenijum. Nijedna od tih granica ne odgovara ničemu u prirodi. Jedini krivi spoj je s nedeljom: 36 525 se sa sedam ne deli, pa se dani u nedelji kroz vekove pomeraju i nikada se ne vrate na isto mesto.
1/100 veka
36 525 d
10 vekova
Zato je vek zgodan. Dan se produžava polako, ali zaostajanje satova za rotacijom Zemlje raste s kvadratom vremena, i za sto godina to su već desetine sekundi. Godina je prekratka da bi se videlo; milenijum predugačak da bi formula ostala jednostavna.
07 · Istorijski deo
Najpre ljudski vek, pa onda sto godina
Kod Etruraca se saeculum završavao kada umre poslednji čovek rođen na njegovom početku. Dužina, dakle, nije bila utvrđena — sto godina, sto deset — a sveštenici su objavljivali kraj jednog i početak sledećeg saeculuma. Jedinica se merila ljudskim životom, ne brojem.
Dionisije Mali je predložio da se godine broje od Rođenja i počeo je od prve: nula nije imala mesta u njegovom računu, jer rimske cifre nulu nisu poznavale. Dogovor stoji hiljadu petsto godina, i iz njega izvire svaki spor o tome kada vek počinje.
Le Verije je Neptun već bio našao na papiru: 1846. ga je Johan Gale u Berlinu ugledao tačno tamo gde ga je pariski račun smestio. Pokušao je, dakle, isti zahvat po drugi put: ako Merkur ide krivo, nešto nevidljivo ga vuče.
Ajnštajn je izračunao kretanje Merkura novim jednačinama i dobio dodatni pomak od 43 lučne sekunde po veku — baš onaj broj koji je pretekao. Ništa nije bilo doterivano: vrednost je sama ispala iz teorije. To je trenutak kada je opšta relativnost prestala da bude zamisao i postala fizika.
Jedinica duža od čoveka
Vek se ne može izmeriti nijednim pojedinačnim instrumentom. Bilo koji sat će se za sto godina ili zaustaviti ili biti prepravljen, ponovo baždaren i premešten. Ostaje zapis: pločica, katalog, niz posmatranja. Merenje nadživi svaki uređaj koji je u njemu učestvovao.
Otuda čudno svojstvo veka. Nema etalon, a ipak ima tačnu dužinu: 36 525 dana, u sekundu. Kod svake druge jedinice je obrnuto — najpre etalon, pa broj. Ovde je broj došao prvi, a etalon nikada nije ni zatrebao.
Katalog · merne jedinice
List za svaku veličinu
Sedam osnovnih jedinica SI, dvadeset dve izvedene sa sopstvenim imenom i veličine van sistema bez kojih ne mogu ni nauka ni svakodnevica. Svaka ima svoj list: definiciju, pretvaranje, instrumente, pravila pisanja, istoriju. Na 36 jezika.