Čovek-čas i čovek-dan
Jedinica izvan sistema · veličina: utrošak rada, broj radnika puta vreme
Godine 1975. Frederik Bruks, koji je vodio izradu operativnog sistema za mašine IBM-a, izložio je zaključak koji ga je skupo stajao: dodavanje ljudi zakasnelom poduhvatu odlaže ga još više. Uzrok leži upravo u onoj jedinici kojom su on i njegovi pretpostavljeni merili rad. Čovek-mesec se sabira izvrsno i deli jednako lako, i baš u toj lakoći je zamka.
Veličina je sazdana najjednostavnije moguće: jedan čovek koji radi jedan čas potroši jedan čovek-čas, a osam takvih časova uzima se za čovek-dan. Iz ovog proizvoda raste čitava njena dvojnost. Kao mera već potrošenog rada ona je poštena i nezamenljiva: po njoj se računa plata, utvrđuje cena, normira učinak i porede se produktivnosti radionica.
01 · Definicija
Čovek-čas je utrošak rada jednog radnika tokom jednog časa rada; veličina nastaje množenjem broja zaposlenih odrađenim vremenom, i zato podjednako izražava osam ljudi tokom časa i jednog čoveka tokom radnog dana. Čovek-dan jednak je osam čovek-časova, a čovek-godina uzima se na oko 1720 čovek-časova — isti broj koji stoji iza jednog punog radnog mesta.
Vrednost ove jedinice leži u njenoj sabirljivosti: utrošak rada različitih deonica, smena i zanata sabira se bez ikakve ograde, i zato se po njoj računa cena, isplaćuje plata, normira učinak i porede produktivnosti radionica međusobno. Ovde se čovek-čas ponaša kao punopravna fizička veličina, i ništa u računici ne odaje nevolju koja čeka s druge strane.
Teškoća se javlja kada se isti proizvod pročita unatrag i podeli brojem radnika da bi se dobio rok. Takvo deljenje je opravdano samo pod dva uslova: posao mora da se raspada na nezavisne delove, a radnici moraju biti zamenljivi. Kod zemljanih radova oba uslova su gotovo ispunjena; kod projektovanja, pisanja ili dogovaranja o bilo čemu nisu ispunjena ni približno.
Strogo uzev, ova jedinica ne meri ni rad u fizičkom smislu ni vreme: ona beleži prisustvo čoveka na određenom mestu tokom jednog časa. Otud se ne može proveriti spravom niti ispitati na uzorku — može se samo uporediti sa evidencijom rada, a koliko evidencija odgovara onome što je zaista urađeno, pitanje je izvan merne nauke.
Jedan te isti posao od sto šezdeset čovek-časova razdeljuje se na sve veći broj radnika. Plava kriva je kalendarski rok: najpre pada gotovo obrnuto srazmerno, zatim nailazi na nedeljivi deo, a potom ide naviše, jer dogovaranje pojede više nego što daje još jedan par ruku. Grimizna je utrošak po evidenciji: ona samo raste.
Broj veza ne raste kao broj učesnika nego kao njihovi parovi: kod tri radnika veza je tri, kod pet već deset, kod deset četrdeset pet. Otud svaki sledeći čovek košta grupu više od prethodnog, a na papiru se od toga ne vidi ništa, jer se čovek-časovi sabiraju ravnomerno, koliko god ljudi stavili na posao.
02 · Pretvaranje
Utrošak, sastav, radni nalog
Unesite utrošak rada u bilo kojim jedinicama, i list će ga prevesti u ostale, pokazati u šta se pretvara preračunat na sastav, i u šta pod normiranjem i platom. Prva porodica je tačna po dogovoru, druga zavisi od usvojenog godišnjeg fonda, treća od razreda i cene sata.
Godišnji fond je podrazumevano postavljen na 1720 čovek-časova; u finijim podešavanjima može se promeniti na 2080 — kalendarska godina bez odbijanja odmora.
Čovek-čas je za izveštaj zgodan baš onim čime je opasan za plan: sabira se bez obzira na to čime se čovek bavi i koliko je vešt. Zato u predračunu dvadeset čovek-dana šegrta i dvadeset majstora izgledaju isto, mada će posao ispasti drugačiji — i zato su izmišljeni koeficijenti razreda.
| Vrednost | Napomena | ||
|---|---|---|---|
| {u} | {name} | {value} | {note} |
03 · Redovi veličina
logaritamska skala: od časa do piramide04 · Merni instrumenti
Čime se broji ono što je odrađeno
Glavni dokument iz kog čovek-časovi upravo i potiču: beleška o prisustvu za svaku smenu, a na kraju meseca zbir u redu. Nezgodno je nazvati ga mernom spravom, pa ipak upravo on igra ulogu etalona, jer nema sa čim drugim uporediti utrošak rada: meri se ne rad, nego prisustvo na određenom mestu.
Frenk i Lilijan Gilbret rastavili su sa štopericom u ruci zidarev rad na pojedinačne pokrete i, uklonivši suvišne, skratili zidanje gotovo na trećinu. Otud potiču norme vremena: čovek-čas je prestao da bude puka beleška o prisustvu i dobio sadržaj — toliko i toliko komada, metara ili znakova na sat.
U radnom nalogu stoji koliko čovek-časova poslu po normi pripada, i po njemu se on i zatvara. Jedinica ovde radi unatrag i postavlja ne činjenicu nego obavezu, i zato iza normi stoje čitavi zbornici gde je za svaku operaciju naveden razred i utrošak vremena po jedinici učinka.
Današnja evidencija rada vodi se u programu, i isti program broji vreme upisano na zadatke, poduhvate i naručioce. Tačnost beležaka vara: čovek ih unosi po sećanju na kraju dana, i tako se šestocifreni zbir čovek-časova sastavlja od zaokruženih polučasova i počiva na savesnosti tačno dotle dokle ona seže.
05 · Pravila pisanja
Crtica, skraćenica i tačka
Piše se sa crticom, skraćuje kao «čč» i «čd», a u ruskom se menja samo drugi deo. Broj radnika i vreme navode se odvojeno ako je rok važan, jer se iz samog proizvoda ne može obnoviti. Staviti jedinicu vremena umesto utroška rada nije dopušteno: čas i čovek-čas su različite veličine.
Prvi zapis meša rok sa utroškom rada, i iz njega se ne može iščitati da li je reč o nedelji rada brigade od četvorice ili o četiri dana brigade od petorice. Drugi menja prvi deo, što se u ovoj složenici ne radi. Treći pretvara proizvod deljenjem u rok, a takvo deljenje je opravdano samo ako se posao deli. Četvrti izostavlja jedinicu sasvim.
06 · Susedne jedinice
Pored stoje jedinice koje isti posao mere drugačije: puno radno mesto prevodi utrošak u broj stalnih zaposlenih, procena u dogovorenim bodovima namerno se odriče časova, a norma-čas postavlja ne činjenicu nego vreme koje norma dodeljuje.
1720 čč godišnje
dodeljeno, a ne potrošeno
bez jedinice vremena
Od listova Simetrijuma pored stoje sat i dan, od kojih je jedinica sastavljena, nedelja sa svojim radnim i slobodnim vremenom, god., koji određuje godišnji fond, i takt procesora, gde vlada ista nevolja: sabirati ide lako, deliti ne uspeva uvek.
07 · Istorijski deo
Jedinica koja se sabira, ali se ne deli
Frederik Tejlor je počeo da meri koliko je vremena svaka operacija zaista uzimala, i otkrio da cene sata u radionicama potiču iz običaja, a ne iz posmatranja. Posao je razložen na zahvate, zahvatima su dodeljena vremena, i utrošak rada je prvi put postao veličina koja se broji umesto da se procenjuje odoka.
Gilbretovi su snimali zidare i rastavljali zidanje deo po deo, u potrazi za suvišnim saginjanjem i prehvatima. Uklonivši ih i podigavši paletu na zgodnu visinu, utrostručili su učinak — i time pokazali da čovek-čas nije nikakva stalna veličina nego zavisi od toga kako je radno mesto uređeno.
Bruks je, ispitujući višegodišnje kašnjenje operativnog sistema, uzrok naveo u samoj gradnji jedinice: izjednačivši ljude sa mesecima, rukovodstvo ih je smatralo zamenljivima. Otud zaključak koji je postao zakon: dodavanje ruku zakasneloj stvari uvećava kašnjenje još više, jer pridošlice treba obučiti, a to obučavanje zauzima upravo one koji već umeju.
U knjigovodstvu i u izveštavanju čovek-čas nije otišao nikuda: po njemu se računa cena, opterećenost i statistika zaposlenosti čitavih zemalja. Ali planiranje rokova njime je napušteno — tamo gde se posao deli loše, uzimaju se umesto časova dogovoreni bodovi, namerno lišeni jedinice vremena, da niko ne dođe u iskušenje da ih deli ljudima.
Veličina čija računica radi samo u jednom smeru
Čovek-čas je sazdan kao običan proizvod i zato izgleda sasvim bezopasno, ali ta bezopasnost je jednostrana. Sabiranje je ovde besprekorno: rad različitih smena, deonica i zanata se sabira, i dobijeni broj pošteno kazuje koliko je sredstva potrošeno. Deljenje pak traži ono čega u proizvodu nema — znanje o tome da li se posao uopšte razlaže.
Zato ova jedinica služi kao primer kako oblik zapisa navodi na pogrešnu računsku radnju. Niko neće deliti stepene spravama, a ipak se čovek-časovi dele ljudima na sve strane, jer to dimenzija dozvoljava, a računar ne prigovara. Bruks je, ispitujući sopstveni neuspeh, takav račun nazvao mitom — i ime je ostalo na čitavoj jedinici.
Katalog · merne jedinice
List za svaku veličinu
Sedam osnovnih jedinica SI, dvadeset dve izvedene sa sopstvenim imenom i veličine van sistema, bez kojih ne bi radila ni tehnika ni kalendar.