SIMETRIUM .COM
van si · 133,322 pa
SR|36 jezika
mmHg 120 / 80 SYMBOL PLATE 133,322 Pa ρ 13 595,1 kg/m³ 80/181/EEZ · samo krvni pritisak
Šta prikazuje pločica

Levo, u staklenoj cevi, stub žive polako se spušta i ponovo diže, prolazeći pored skale sa podeocima i dve crvene oznake — sistolne i dijastolne. Desno je na ruci manžetna, ispod koje se šire pulsni talasi, svaki u svom ritmu, a ispod simbola teče linija Korotkovljevih tonova. Jedna jedina kap žive bez žurbe klizi niz cev, a dole plava oznaka očitavanja prelazi mernu skalu od ivice do ivice.

List jedinice
Zakonom dozvoljen samo za krvni pritisak list 1/1 · izd. 2026-09

Milimetar živinog stuba mmHg

Jedinica van SI · veličina: pritisak · 133,322 387 415 Pa

Jedinica je nadživela svoju supstancu

Živa je proterana iz bolnica. Konvencija iz Minamate okončala je proizvodnju živinih instrumenata, jedna evropska direktiva još ranije je zabranila prodaju živinih merača pritiska i toplomera, a staklenu cev sa srebrnastim stubom odavno ne možete naći u lekarskoj ordinaciji. Jedinica nazvana po visini tog stuba ipak je ostala — ne iz navike, već uz izričitu dozvolu zakona: evropska pravila o mernim jedinicama izbrisala su milimetar živinog stuba svuda, osim za pritisak krvi i drugih telesnih tečnosti.

To je jedini takav izuzetak u celom spisku: ostale stare jedinice ili su potpuno nestale ili su zadržane za čitave grane, dok je ovde propisana jedna jedina oblast primene, i to medicinska. Razlog nije konzervativizam lekara, već cena greške: svi pragovi, vek istraživanja, sve doze i sve kliničke smernice napisani su u milimetrima, a njihovo preračunavanje u kilopaskale značilo bi prepisati celu medicinu radi aritmetičke udobnosti.

Jedinica se odavno ne definiše ogledom, već računom: to je pritisak stuba tečnosti gustine trinaest hiljada petsto devedeset pet zapeta jedan kilogram po kubnom metru i visine jednog milimetra pri normalnom ubrzanju sile teže. Za to nije potrebna ni kap prave žive — dovoljan je broj.

OznakammHg · mm Hg · Torr (skoro jednak)
Vrednost133,322 387 415 Pa · 1 kPa = 7,50062 mmHg
Poreklovisina živinog stuba u Toričelijevoj cevi
Oblast primenepritisak krvi i drugih telesnih tečnosti
IzvorDirektiva 80/181/EEZ · ISO 80000-4 · SZO i ESC
Gotovih prevoda20 / 36
Ka pretvaranju Na istorijski deo
Veličina slova

U međunarodnim tekstovima piše se mmHg sastavljeno, pri čemu Hg potiče od latinskog hydrargyrum; sreće se i „mm Hg“ s razmakom. Veliko H i malo g nikada se ne smeju zameniti, jer čine oznaku hemijskog elementa, a ne jedinice; oblici sa tačkama poput „mm.Hg“ su pogrešni.

Ne mešati

Tor i milimetar živinog stuba razlikuju se u sedmoj značajnoj cifri, jer je tor definisan kao atmosfera podeljena sa sedamsto šezdeset, a milimetar preko gustine žive i normalnog ubrzanja sile teže. Za medicinu je razlika nebitna, za vakuumsku tehniku takođe, ali metrološke tablice je čuvaju. Još češće se milimetar živinog stuba meša sa milimetrom vodenog stuba: živa je trinaest i po puta teža.

01 · Definicija
stub tečnosti · manžetna · Korotkovljevi tonovi

Jedinica je definisana kao pritisak kojim deluje stub tečnosti visok jedan milimetar, gustine trinaest hiljada petsto devedeset pet zapeta jedan kilogram po kubnom metru, u polju normalnog ubrzanja sile teže. Gustina je gustina žive na nula stepeni, a ubrzanje je dogovorena vrednost devet zapeta osam nula šest šest pet, tako da broj ispada tačan, a ne izmeren.

U tome je glavna tananost: pravi živin stub zavisio bi i od temperature i od geografske širine, jer se živa pri zagrevanju širi, a teža je na polu veća nego na ekvatoru. Stari manometri su zato zahtevali korekcije, dok je današnja definicija od njih oslobođena — ona prosto utvrđuje broj paskala, a živa u njoj preživljava samo kao uspomena.

Krvni pritisak se i danas meri onako kako su to smislili Riva-Roči i Korotkov: manžetna se naduva iznad sistolnog pritiska, zatim se vazduh polako ispušta i osluškuje. Dok je arterija pritisnuta, krv ne teče i ne čuje se nikakav zvuk; čim pritisak u manžetni padne malo ispod sistolnog, krv se probija u naletima i u stetoskopu se javlja kucanje — prvi ton. Kada manžetna potpuno prestane da ometa protok, kucanje nestaje, i to je dijastolni pritisak.

Iz toga sledi neprijatno svojstvo metode o kojem se retko razmišlja: pritisak se može očitati samo u trenucima kada srce kucne. Između dva otkucaja manžetna stigne da izgubi nekoliko milimetara, i sve što se dogodi u tom razmaku ostaje skriveno od posmatrača — zato se vazduh ne sme ispuštati brže od dva do tri milimetra u sekundi: merenje počinje da greši u oba smera istovremeno.

133,322
paskala u jednom milimetru — tačno
2–3 mm/s
najveća brzina ispuštanja manžetne
13,6
milimetara vode u jednom milimetru žive
Pregled ·
pritisak u manžetni otkucaji i Korotkovljevi tonovi pravi pragovi zona čujnosti
levo: cev sa skalom, manžetna na ruci desno: pad pritiska i otkucaji, mmHg
pravi pritisak
šta će biti upisano u karton
pad između dva otkucaja

Interaktivno · pritisak se očitava samo pri otkucaju srca

Zašto se sa ispuštanjem ne sme žuriti

Levo manžetna ispušta vazduh i živa u cevi se spušta duž skale, a svaki otkucaj srca odgovara bleskom kod stetoskopa — ali samo u rasponu između dijastolnog i sistolnog pritiska, gde se krv probija kroz pritisnutu arteriju. Desno je isto to razvijeno u vremenu: prava ispuštanja se spušta, otkucaji su obeleženi tačkama, a siva traka pokazuje zonu čujnosti. Povećajte brzinu ispuštanja ili smanjite puls, i skok između otkucaja u milimetrima raste: prvi ton se hvata već ispod pravog sistolnog, a poslednji još iznad pravog dijastolnog, i pritisak se upisuje prenizak gore i previsok dole.

p — pritisak · ρ — gustina tečnosti · g — normalno ubrzanje sile teže · h — visina stuba · SKP i DKP — sistolni i dijastolni · v — brzina ispuštanja manžetne · f — frekvencija pulsa
Definicija
p = ρ · g · h, gde je ρ = 13 595,1 kg/m³
U paskalima
1 mmHg = 133,322387415 Pa
Živa naspram vode
visina vode / visina žive ≈ 13,6
Srednji arterijski pritisak
SAP = DKP + (SKP − DKP) / 3
Pulsni pritisak
PP = SKP − DKP
Korak između otkucaja
Δp = 60 · v / f
Prvi red je definicija preko stuba tečnosti, drugi je jednom zauvek preračunava u paskale. Treći pokazuje koliko je puta vodeni stub viši od živinog pri istom pritisku i objašnjava zašto je prvi instrument za merenje krvnog pritiska bio visok kao čovek. Četvrti daje srednji arterijski pritisak sa kojim radi intenzivna nega, peti pulsni pritisak, a šesti računa upravo onaj korak između otkucaja zbog kojeg se žurba pri merenju pretvara u grešku.
02 · Pretvaranje
pritisak · klinika · stubovi tečnosti

Jedan pritisak u tri razgovora

Prva kartica raspoređuje uneti pritisak po jedinicama. Druga čita isti broj kao gornji pritisak pacijenta i kaže šta on znači prema kliničkim pragovima. Treća pokazuje koliko bi visok stub raznih tečnosti morao biti da uravnoteži taj pritisak — upravo iz tog poređenja nekada se rodila živina cev.

Pravilo za pamćenje: milimetar živinog stuba je otprilike osmina kilopaskala, a sto dvadeset milimetara je šesnaest kilopaskala.

Pažnja

Kliničke kategorije ovde su date za pritisak izmeren u ordinaciji; pri kućnom i dvadesetčetvoročasovnom merenju pragovi su niži za oko pet milimetara, jer mnogima pritisak raste već od same atmosfere ordinacije. Jedno merenje ne odlučuje baš ništa: dijagnoza se postavlja na osnovu nekoliko pregleda.

Tablica pretvaranja
VeličinaVrednostNapomena
03 · Redovi veličine · šta se meri živinim stubom

04 · Merni instrumenti
živa · aneroid · automat · kateter

Četiri načina da se sazna pritisak

ŽIVIN MERAČ PRITISKA · RIVA-ROČI I KOROTKOV visina stuba očitava se direktno, bez kalibracije

Instrument koji je jedinici dao ime

Živin merač pritiska ima tu prednost što veličinu pokazuje neposredno: visina stuba jeste pritisak, i osim provere nule i čistoće cevi ne zahteva nikakvu kalibraciju. Upravo zato je vek i po služio kao referentni instrument sa kojim su se poredili svi ostali, i upravo zato je njegov nestanak bio bolan — uporedni etalon morao je biti zamenjen overenim elektronskim manometrima.

skala je merenje
ANEROID · MEMBRANSKA KUTIJA I ZUPČASTI PRENOS
provera najmanje jednom godišnje: opruga se neprimetno zamara

Kazaljka umesto stuba

Aneroid prenosi savijanje elastične kutije na kazaljku preko poluga i zupčastog sektora, pa zato ne pokazuje samu visinu stuba, već njen mehanički model, koji se s vremenom udaljava od istine. Opruga stari, prenos se od padova olabavi, a skala pritom i dalje izgleda ubedljivo — zato se takvi instrumenti moraju redovno overavati, i posle svakog pada na pod. Zauzvrat u njima uopšte nema žive, i upravo su oni zauzeli mesto nestalih staklenih cevi.

ubedljiva skala neprimetno laže
OSCILOMETRIJSKI AUTOMAT · AMPLITUDA PULSACIJA maksimum je srednji pritisak gornji i donji pritisak aparat ne čuje, već ih računa kao delove maksimuma

Automat koji ne čuje tonove

Kućni merač pritiska nema ni mikrofon kod arterije ni uši: prati kolebanja pritiska u samoj manžetni i nalazi trenutak kada su pulsacije najveće — to je srednji arterijski pritisak. Gornji i donji pritisak aparat ne meri, već ih računa iz empirijskih delova tog maksimuma, a te delove proizvođač je podesio na uzorku dobrovoljaca. Odatle razlike među aparatima, zahtev za kliničkom validacijom svakog modela i uzaludnost spora koji je od dva aparata „tačniji“.

dva broja od tri su izračunata
INVAZIVNI SENZOR · ARTERIJSKI KATETER nivo senzora — sredina grudnog koša greška od 10 cm u visini senzora daje 7,4 mmHg

Pritisak meren iznutra

Na intenzivnoj nezi kateter u radijalnoj arteriji prenosi pulsaciju na membranu senzora, a monitor crta krivu otkucaj po otkucaj ne čekajući nikakvu manžetnu. Ovde se vraća fizika stuba tečnosti: senzor mora biti postavljen tačno u visinu desne pretkomore, jer svakih deset centimetara visinske razlike dodaje ili oduzima oko sedam i po milimetara živinog stuba — ista aritmetika kojom se služio Toričeli.

visina senzora deo je merenja
05 · Pravila pisanja
mmHg · mm Hg · razlomak sa kosom crtom

Dva broja sa kosom crtom

Vrednost krvnog pritiska izgleda kao razlomak, ali nije: to su dva zasebna merenja, gornje i donje, i ne sme se sa njima postupati kao sa brojiocem i imeniocem.

Tačno
TA 124/78 mmHg
1 mmHg = 133,322 Pa
IOP 17 mmHg
srednji TA 93 mmHg
CVP 6 cmH₂O
pO₂ 95 mmHg
Netačno
pritisak 120 — bez jedinice
mmhg · MMHG · mm.Hg
TA 120/80 kPa
razlika pritisaka 40 mmHg/s
srednji TA = (120+80)/2
pritisak tačno 140/90 za sve

Prva greška je u razgovoru bezopasna, a u dokumentu gde pored mogu stajati kilopaskali opasna. Druga kvari oznaku: Hg je oznaka hemijskog elementa, sa velikim H i malim g, i u njoj se ne menjaju ni veličina slova ni tačke. Treća stavlja pogrešnu jedinicu, i pritisak ispada sedamdeset pet puta veći od stvarnog. Četvrta pripisuje jedinici pritiska brzinu, iako se misli na brzinu ispuštanja manžetne. Peta računa srednji pritisak kao polovinu zbira, a dijastola traje duže od sistole i formula donji pritisak računa dvaput. Šesta zaboravlja da su pragovi dogovor izveden iz rezultata istraživanja, a ne prirodna granica — zato se stručna društva i danas spore oko sto trideset ili sto četrdeset.

06 · Susedne jedinice
paskal · centimetar vodenog stuba · tor

Susedi milimetra živinog stuba su drugi načini da se izrazi isti pritisak: silom po površini, vodenim stubom i delom atmosfere. U medicini žive jedni pored drugih u istom kartonu, jer svaka telesna tečnost ima svoju istorijsku jedinicu, i ne mogu se zamenjivati.

Pa N/m²
Paskal

Jedinica sistema za koju je milimetar vezan tačnim brojem. U fiziologiji je nezgodna samo po tome što se poznati pragovi pretvaraju u razlomljenih šesnaest i jedanaest kilopaskala.

cmH₂O 0,7356 mmHg
Centimetar vode

Mera malih pritisaka: venskog, likvorskog, u disajnom krugu respiratora. Gde se broji u nekoliko milimetara žive, vodeni stub daje veću i zgodniju skalu.

Tor 1/760 atm
Tor

Jedinica vakuumske tehnike nazvana po Toričeliju, koja se od milimetra razlikuje u sedmoj cifri — razlika koja ima smisla samo u metrološkoj tablici.

Kilopaskali
1 kPa = 7,50062 mmHg
Vodeni stub
1 mmHg = 1,3595 cmH₂O
Atmosfera
1 atm = 760 mmHg

Iz pasoša Simetriuma pored stoje konjska snaga i kalorija — jedinice koje je sistem trebalo da potisne, a nije uspeo, jer iza njih ne stoji fizika, već nagomilana zaliha poznatih brojeva.

07 · Istorijski deo
arhiva · od cevi do zakona

Kako je živa ušla u medicinu i kako je iz nje izašla

VISINA STUBA ZA 120 MMHG, METRI ŽivaKrvVodaGlicerol 0,121,541,631,29 92 px po metru, zajednička nula na osi krv — stub viši od čoveka koji sedi
zašto je u cevi živa

Živa je trinaest i po puta teža od vode, i samo zato instrument za merenje krvnog pritiska staje na sto umesto da zahteva merdevine.

Metrološka beleška

Jedini izuzetak zapisan u zakonu

TORIČELIJEVA CEV, 1643
vakuum iznad žive

Evropska direktiva o mernim jedinicama sazdana je jednostavno: postoji spisak dozvoljenog, a sve čega u njemu nema povučeno je iz upotrebe. Milimetar živinog stuba u tom spisku stoji posebno, jer je uz njega zabeležena rezerva o oblasti primene — pritisak krvi i drugih telesnih tečnosti — i ni za šta drugo jedinica nije dozvoljena. Tako ciljanu rezervu nema nijedna druga veličina, a nastala je ne na zahtev metrologa, već na insistiranje lekarskih udruženja.

Argument nije bio sentimentalan, već praktičan: dijagnostički pragovi, doze, rezultati decenijskih istraživanja i sve kliničke smernice izraženi su u milimetrima, a preračunavanje u kilopaskale značilo bi da sto četrdeset postaje osamnaest zapeta sedam. Broj gubi prepoznatljivost, lekar gubi osećaj za njega, a dobit se svodi na uredniju tablicu jedinica.

Najčudnije je to što je supstanca koja je jedinici dala ime u međuvremenu zabranjena: Konvencija iz Minamate okončala je proizvodnju živinih instrumenata i staklene cevi su nestale iz ordinacija. Jedinica je ostala potpuno ispravna, jer njena definicija odavno ne zahteva živu — samo brojeve — a medicina nastavlja da meri u milimetrima stuba koji više nigde ne postoji.

SPISAK DOZVOLJENIH JEDINICA
red sa rezervom
Katalog veličina
pritisak i fiziologija

Osnovne SI jedinice

istaknuti: kilogram, metar i sekunda — od njih je sastavljen paskal

Kakav pritisak vlada gde u telu

kilopaskali i vodeni stub izračunati su iz prve kolone
Mesto merenjammHgkPacmH₂OČime se meri

Treća kolona objašnjava zašto se venski i likvorski pritisak mere u vodi, a ne u živi: vrednosti su tamo toliko male da bi u milimetrima živinog stuba cela fiziološka norma stala u desetak podeoka, dok vodeni stub istu normu rasteže na stotinak i čini razliku vidljivom. Jedinica nije izabrana zbog strogosti, već zbog udobnosti skale, i u tom smislu medicina je ostala verna navici iz koje se nekada rodio i sam živin stub.

08 · Vaš jezik
svaka veza je prava stranica lokala

Čitajte na svom jeziku

prevedeno i pregledano grubi prevod na čekanju