Godina
Astronomska jedinica van SI · veličina: vreme
Do 1582. prolećna ravnodnevica se pomerila sa 21. na 11. mart. Uskrs se i dalje računao po pravilu vezanom za 21. mart, i polako je odlazio u leto. Grgur XIII naredio je da se iz oktobra precrta deset dana: posle 4. došao je odmah 15. Razlog je bio prost — julijanska godina je za 11 minuta duža od stvarne, a za 1257 godina od Nikeje ti minuti su se sabrali u gotovo deset dana.
A ispostavlja se da ni „prava godina“ nije jedna. Zemlja se vraća ravnodnevici za jedno vreme, istoj zvezdi za drugo, perihelu za treće. Razlike su u minutima, ali kroz vekove postaju dani — i upravo o to su se spotakli svi koji su kalendar popravljali.
01 · Definicija
Godina je vreme jednog obilaska Zemlje oko Sunca. Kvaka je u tome odakle se broji. Tropska godina ide od ravnodnevice do ravnodnevice i traje 365,242190 dana; siderička se vraća istoj zvezdi i duža je; julijanska je prosto utvrđena na tačno 365,25 dana. Koja se od njih misli, odlučuje o svemu ostalom.
Tropska godina je za 20 minuta 24 sekunde kraća od sideričke. Kriva je precesija: Zemljina osa polako opisuje kupu, a prolećna tačka uzmiče planeti u susret. Zemlja je sretne malo pre nego što stigne do zvezde. Tih dvadeset minuta godišnje jeste cela precesija, razastrta na jedan obilazak.
Anomalistička godina duža je od sideričke: i sama putanja se okreće, samo unapred, pa Zemlji treba komad više da ponovo stigne do perihela. Tri godine, tri odgovora na isto pitanje: kada je Zemlja „nazad“.
Kalendar se ravna prema tropskoj godini: ljudima su važna godišnja doba, a ne zvezde. Ceo broj dana u njoj ne postoji, i samo ta okolnost izvor je svakog prestupnog pravila koje je ikada napisano.
Zadajte prestupno pravilo — koliko dana ubacivati na svakih 400 godina — i pogledajte kuda odlazi datum ravnodnevice. Isprekidana linija je egipatska godina od 365 dana, bez ijednog dodatka; puna je vaše pravilo.
Isprekidani oval gore je put koji Zemljina osa opisuje za 25 771 godinu. Zbog njega prolećna tačka klizi unazad duž putanje, i zato je tropska godina kraća od sideričke. Za nekih trinaest hiljada godina severnjača će biti Vega.
02 · Pretvaranje
Unesite vrednost — list će je pretvoriti
Prefiksi uz godinu su dozvoljeni i geolozi ih koriste svakodnevno: ka za hiljadu godina, Ma za milion, Ga za milijardu. Starost Zemlje piše se kao 4,54 Ga, i to je ispravan zapis.
Treća porodica u tabeli je godina u dokumentima. Tamo je čas tačno 365 dana, čas 360: bankarska godina od dvanaest jednakih meseci smišljena je da bi kamate izlazile bez ostatka, i preživela je računaljku za vekove.
Julijanska godina jedina ima tačno utvrđenu dužinu: 365,25 dana, ravno 31 557 600 sekundi. Ničemu u prirodi ne odgovara — prosto se o njoj dogovorilo, jer astronomiji treba godina koja se ne pomera. Preko nje je zadata svetlosna godina.
| Napomena | |||
|---|---|---|---|
| {u} | {name} | {value} | {note} |
03 · Redovi veličina
od jednog obilaska do starosti svemira04 · Merni instrumenti
Čime se hvata dužina godine
Otvor na kupoli katedrale i mesingana traka preko poda. Svakog podneva sunčeva mrlja padne na traku, a njeno mesto kazuje datum. Takve meridijanske linije građene su u crkvama širom Italije u sedamnaestom veku, i merile su dužinu godine bolje od bilo kog instrumenta svog doba.
Prsten se postavlja u ravan nebeskog ekvatora. Dok je Sunce južnije, senka pada unutra; u trenutku ravnodnevice senka prstena legne tačno na sam prsten. Dovoljno jednostavno da se izlije u bronzi, i tačno na nekoliko sati.
Cev pričvršćena strogo u ravni meridijana: može samo da se naginje gore i dole. Astronom beleži trenutak kada zvezda pređe nišanski krst, a iz niza takvih prolaza izlazi dužina godine. Tako se merila od osamnaestog veka duboko u dvadeseti.
Danas se godina ne meri prema Suncu. Antene na različitim kontinentima slušaju isti kvazar, i iz razlike vremena dolaska izlazi položaj Zemlje na delove milisekunde. Godina otuda ispada kao usputni proizvod.
05 · Pravila pisanja
a, ka, Ma — i obično „g.“
Simbol godine je malo latinično a, od annus. Prefiksi SI su dozvoljeni: ka, Ma, Ga. Veliko A bio bi amper, pa je malo slovo važno. U običnom pisanju stoji „g.“ sa tačkom, na engleskom yr.
Posebna zamka je o kojoj se godini govori. U astronomiji i u definiciji svetlosne godine to je julijanska od tačno 365,25 dana. U kalendaru je gregorijanski prosek od 365,2425. U prirodi je tropska od 365,242190. Tri broja, jedan simbol, i ništa u simbolu što bi ih razlikovalo.
06 · Susedne jedinice
Godina stoji između dana i veka, i oba spoja su kriva. Broj dana u njoj nije ceo, a vek je samo okrugla stotina bez ičeg astronomskog iza sebe. Jedini tačan odnos koji godina ima jeste onaj sa gregorijanskim ciklusom: 400 godina daje 146 097 dana.
1/365,2422 godine
31 556 925 s
10 vekova
Grgurovo pravilo staje u jedan razlomak: 97 prestupnih dana na 400 godina umesto sto. Otuda 146 097 dana u ciklusu i prosečna godina od 365,2425 dana — 26 sekundi duža od tropske. Dan greške nakupi se za 3226 godina; niko kalendar nije projektovao za takav rok.
07 · Istorijski deo
Kako je godina četiri puta popravljana
Pontifici su ubacivali mesec kad im se prohte, i kalendar se od godišnjih doba razišao za tri meseca. Cezar ga je vratio jednim udarcem: godina 46. pre naše ere dobila je 445 dana i ostala u pamćenju kao godina zabune. Od naredne godine, jedan dan više svake četvrte.
Sabor je vezao računanje Uskrsa za prolećnu ravnodnevicu, a ravnodnevicu za 21. mart. Od tog trenutka greška kalendara prestala je da bude stvar astronoma i postala stvar crkve: klizanje je pomeralo sam praznik.
Bula Grgura XIII uklonila je nakupljenih deset dana i promenila pravilo: godine deljive sa 100 nisu prestupne, osim ako su deljive i sa 400. Kod nas je država prešla na gregorijanski kalendar tek 1919, precrtavši trinaest dana. Katoličke zemlje promenile su kalendar još 1582, Britanija 1752, Rusija 1918.
Milutin Milanković, inženjer iz Dalja i profesor Beogradskog univerziteta, predložio je da prestupne budu one vekovne godine kod kojih je ostatak deljenja sa 900 jednak 200 ili 600: 218 dana na 900 godina, prosečna godina 365,242222 dana. To je bliže stvarnoj nego gregorijansko pravilo, i pravoslavni sabor 1923. ga je prihvatio; naša crkva ga drži i danas. Isti čovek je izračunao i ciklus zaleđivanja koji stoji na skali ove stranice — dva posla, jedan račun o kretanju Zemlje.
Jedinica koja ne miruje
Metar ima definiciju preko brzine svetlosti, sekunda preko frekvencije cezijuma. Godina nema nijednu: ne utvrđuje je ogled, nego se očitava sa planete koja neprestano menja sopstveno kretanje. Nema za šta da se veže.
Zato godina ne pripada SI. Astronomi su za svoje račune uzeli julijansku godinu i prosto joj dodelili tačnu dužinu — 365,25 dana, 31 557 600 sekundi. Ne zato što priroda tako kaže, nego zato što je potreban čvrst broj, a ovaj je najokrugliji.
Katalog · merne jedinice
List za svaku veličinu
Sedam osnovnih jedinica SI, dvadeset dve izvedene sa sopstvenim imenom i veličine van sistema, bez kojih ne bi radila ni tehnika ni kalendar.