Minut
Jedinica van SI, dozvoljena za upotrebu sa SI · veličina: vreme
Satovi su tri stotine godina stajali bez minutne kazaljke. Prvi kulski mehanizmi otkucavali su samo časove i to nikome nije smetalo: u svakodnevnom životu nije bilo ničega što bi trebalo meriti finije.
01 · Definicija
Minut je jedinica vremena van SI jednaka šezdeset sekundi. Sekunda je definisana preko frekvencije prelaza u atomu cezijuma; minut prosto preko nje, bez sopstvene fizike: to je čist dogovor o tome šta se smatra zgodnom porcijom.
Šezdeset nam je stiglo od vavilonskih pisara i primilo se zbog svojih delilaca: šezdeset se deli sa dva, tri, četiri, pet, šest, deset, dvanaest, petnaest, dvadeset i trideset. Podeliti čas na tri jednaka dela moguće je samo u ovom sistemu — u decimalnom ispada beskonačan razlomak. Upravo su zato pokušaji da se vreme prevede na decimalno brojanje propali tamo gde su ostale metričke reforme pobeđivale.
Minut ima osobenost kakvu nema nijedna druga jedinica: različite je dužine. Kada se u skalu koordinisanog svetskog vremena umetne prestupna sekunda, poslednji minut dana traje šezdeset jednu sekundu. To se od 1972. dogodilo dvadeset sedam puta, a 2035. umetanja će prestati — ne zato što je Zemlja počela ravnomernije da se okreće, nego zato što ta sekunda viška košta digitalne sisteme više nego razlaz sa obrtanjem planete.
Prefiksi se na minut ne primenjuju: milimimut ni kilominut ne postoje. Za kraće odsečke prelazi se na sekundu sa njenim prefiksima, za duže na čas i dan. To razlikuje minut od jedinica poput bara ili elektronvolta, koje prefikse primaju rado.
Brojčanik se ne deli na šezdeset delova, nego na onoliko koliko postavite. Grimizni isečak je trajanje zbivanja; žute oznake su podeoci časa. Pogledajte kako isto trajanje dobija različite zapise i koji podeoci daju okrugle brojeve.
Dvadeset minuta je tačno trećina časa i to je jedini razlog zbog kog je šezdesetično brojanje preživelo metričku reformu. Trećina od sto je 33,33…, a na beskonačnom razlomku red vožnje se ne gradi.
02 · Pretvaranje
Unesite vrednost — list će je pretvoriti
Minut se pretvara u sekunde, časove i dane tačno, po definiciji. Netačna ispadaju samo poređenja sa obrtanjem Zemlje: zvezdani minut je kraći od našeg za 0,164 sekunde, a za dan se od toga nakupi gotovo četiri minuta.
Posebnim redom stoji decimalni minut iz 1795 — 86,4 sekunde. U Francuskoj je zakonito postojao sedamnaest meseci.
Dvadeset sedam puta od 1972. poslednji minut dana trajao je šezdeset jednu sekundu. Umetanje se najavljuje pola godine unapred, pa ipak svaki put obori deo servera: 2012. su na dodatnoj sekundi stali avio-rezervacioni sistemi i nekoliko velikih sajtova. Od 2035. umetanja se ukidaju, a razlazu sa obrtanjem Zemlje dozvoliće se da se gomila — dani će zaostajati za skalom, i to se smatra manjim zlom.
| Napomena | |||
|---|---|---|---|
| {u} | {name} | {value} | {note} |
03 · Redovi veličina
logaritamska skala: od bljeska do milenijuma04 · Merni instrumenti
Čime se odbrojavaju minuti
Sprava za jednu jedinu porciju: okreneš je i minut teče. Na moru je peščani sat oglašavao polučasovna zvona, a njegova tačnost zavisila je od toga koliko je pesak suv — po vlažnom vremenu staklo je kasnilo.
Hajgens, 1656: dnevna greška pada sa četvrt časa na deset sekundi, a minutna kazaljka prvi put dobija smisao. Sekundna se pojavljuje još kasnije, kada je tačnost mehanizma sustigne.
Sekundna kazaljka sa pokretanjem i zaustavljanjem: minut je prestao da bude odsečak na brojčaniku i postao merljiv interval. Upravo ga je to učinilo oruđem sporta, medicine i pogonske hale.
Sam minut ne odbrojava: proizvodi sekundu, a minut ispada množenjem sa šezdeset. Hod fontanskog etalona je oko jedne sekunde na trista miliona godina, pa minut nasleđuje tačnost koja u svakodnevici nikome ne treba.
05 · Pravila pisanja
Ne prima prefikse, ne traži tačku
Oznaka se piše sa tri mala latinična slova bez tačke. Između broja i oznake stoji razmak, i to nelomljiv, da se vrednost ne raspadne pri prelomu reda.
U tehničkim tekstovima dopušteno je osamdeset minuta zapisati jednim brojem, ako je reč o trajanju, a ne o času na satu. Na brojčaniku se ista količina mora pisati kao 1 h 20 min.
06 · Susedne jedinice
Minut stoji između sekunde i časa i sa oba je povezan činiocem šezdeset na svaku stranu. Ista reč u geometriji znači šezdesetinu stepena — a dve skale su srodne, a ne samo istoimene.
Šezdesetična podela važi za vreme i za ugao podjednako — i to nije slučajnost: obe skale došle su iz vavilonske astronomije, gde se nebo merilo istim jedinicama kao i kalendar.
07 · Istorijski deo
Kako je šezdesetina dospela na brojčanik
Ptolemej deli stepen i čas na šezdeset delova, prateći vavilonske tablice. Latinski prevod „prvi umanjeni deo“ daje reč minuta, a druga podela secunda — otuda dolazi naša sekunda.
Jost Bürgi gradi sat sa minutnom kazaljkom za astronoma Tiha Brahea — po porudžbini, a ne za grad. Još sto godina minutna kazaljka ostaje sprava opservatorije, a ne predmet svakodnevice.
Dekret uvodi dan od deset časova po sto minuta: minut postaje dug 86,4 sekunde. Časovničari izdaju brojčanike sa dva venca, decimalnim i uobičajenim, a publika i dalje očitava uobičajeni.
Skala koordinisanog svetskog vremena dobija pravo da umetne sekundu kako se ne bi razišla sa obrtanjem Zemlje. Tako je nastao minut od šezdeset jedne sekunde — jedina jedinica čija dužina nije utvrđena jednom za svagda.
Jedina veličina kod koje je decimalna reforma izgubila
Metrički sistem preveo je na osnovu deset dužinu, masu, površinu, pa i ugao — grad sa sto podeoka po kvadrantu koristi se u geodeziji i danas. Samo je vreme odolelo, a razlog je aritmetički: čas od sto minuta ne deli se sa tri, a trećina časa je najčešća porcija u svakom redu vožnje.
Metrološki, minut je izveden iz sekunde i sopstveni etalon nema. Zato je jedini u nizu čije trajanje nije čvrsto: sa umetnutom prestupnom sekundom poslednji minut dana dug je šezdeset jednu sekundu, i to je zakonita vrednost, a ne greška merenja.
Katalog · merne jedinice
List za svaku veličinu
Sedam osnovnih jedinica SI, dvadeset dve izvedene sa sopstvenim nazivom i jedinice van SI bez kojih ne mogu ni tehnika ni svakodnevica. Svaka ima svoj list: definicija, pretvaranje, instrumenti, pravila pisanja, istorija. Na 36 jezika.